Najčešće poteškoće u učenju ruskog jezika kao stranog

Ruski jezik spada u najpopularnije jezike sveta, čijih govornika ima 258 miliona. Ekspanzija ruskog jezika u svetu je proistekla najviše zbog poslovne komunikacije među različitim državama, političke i ekonomske situacije. Po nekim istraživanjima, ciljne grupe koje uče ruski jezik su poslovni ljudi, studenti koji u svojoj matičnoj zemlji uče ruski jezik ili idu na razmene studenata jer su zainteresovani za rusku kulturu i jezik.

Iako nekima od nas, ruski deluje lak za učenje jer je, naizled sličan srpskom, ruski jezik je itekako zahtevan za učenje.Što se tiče “opštih poteškoća” vezanih za učenje ruskog jezika one su:

• Ruska azbuka. Mnogi narodi pišu latinicom što predstavlja početni zadatak – usvajanje novog pisma. Kod nas je ovaj problem manje zastupljen jer se koristi ćirilica, ali ne važi pravilo: ,,Piši kako govoriš, čitaj kao je napisano”. Na primer, slovo ,,E”, u zavisnosti od položaja u reči, možemo čitati kao ,,E”, ,,JE” i ,,I”. Izgovor određenih slova ne odgovara izgovoru istih tih slova u srpskom jeziku, a jedna od najistaknutijih poteškoća iz domena fonetike je izgovor jeri ,,Ы“.

• Neekvivalenta leksika – kao i svaki jezik, i ruski jezik ima svoju neekvivalentu leksiku. To je leksika čije se značenje ne može prevesti, nego ga je potrebno objasniti uz propratne grafičke ili video materijale. Navešćemo primer ,,баня”. Najčešže se ova reč pevodi kao ,,sauna”, no značenje ima dublji karakter. Zbog ovog i sličnih primera, potrebno je posvetiti veću pažnju kulturi ruskog naroda.

• Glagoli kretanja – u srpskom jeziku mi koristimo glagol ,,ići” kada kažemo ,,Idem u prodavnicu”, ,,Idem na more”, ,,Idem kod drugarice”, ,,Idem u Pariz i vraćam se za 5 dana”. U ruskom jeziku upotreba glagola kretanja je ograničena. Postoje glagoli koji predstavljaju kretanje pešaka i kretanje prevoznim sredstvom, glagoli koji se koriste kada govorimo o kretanju u jednom smeru i glagoli koje koristimo za označavanje kretanja u više smerova. U ruskom ne možemo reći ,,Idem u prodavnicu” (mislimo na obližnju prodavnicu gde ne idemo prevoznim sredstvom) i ,,Idem na more” – u prvoj rečenici ne koristimo prevozno sredstvo, te ćemo i ruskom jeziku reći ,,Я иду в магазин”, ali u drugoj rečenici ne možemo upotrebiti ovaj glagol jer se podrazumeva da na more idemo prevoznim sredstvom – “Я еду на море”.

• Akcentovanje – akcenat je u ruskom pokretni i razlikuje se po svom položaju od reči do reči. Kod nekih reči u jednini akcenat stoji na prvom, a u množini na poslednjem slogu: гОрод –городА. Nepravilno korišćenje akcenta može promeniti značenje reči: мукА (brašno) i мУка (muka).

• Složeni padežni sistem – ruski jezik ima 6 padeža i sa tim u vezi svaka reč ima svojih 12 promena, odnosno, 6 u jednini i 6 u množini. Zbog jezičkih promena koje su dotakle ruski jezik, kod nekih reči dolazi do odstupanja u određenim padežima, što doprinosi još većem broju poteškoća u usvajanju padežnog sistema.

• Lažni prijatelji – često slušamo frazu ,,Ruski je isti kao srpski jezik”. Ova fraza je delimično tačna u pogledu leksike. Međutim, gramatički sistem je u velikoj meri različit. Naš maternji jezik ima zajedničku leksiku koju deli sa ruskim jezikom, i može nam pomoći da brže i efektivnije usvojimo ruski jezik, ali nam sa druge strane može biti prepreka. Šta su ,,lažni prijatelji” u odnosu ova dva jezika? To predstavlja leksiku koja se isto čita i piše, ali ima različito značenje i može nas u potpunosti odvratiti od konteksta: столица (rus. prestonica), буква (rus. slovo), живот (rus. stomak), слово (rus. reč), магазин (rus. prodavnica), ужин (rus. večera), мир (rus. svet), цвет (rus. boja), свет (rus. svetlo), банка (rus. Tegla) itd.

Zaljučak, u vezi sa učenjem ruskog jezika, se sam nameće: ruski jezik je donekle sličan sa načim jezikom, ali s druge strane, veoma je i različit. Imajući ove informacije u vidu, potrebno je ozbiljno prići učenju i posvetiti se svakom segmentu jezika: gramatici, govoru, razumevanju i pisanju radi postizanja dobrih rezultata.

Uvek je pravo vreme za učenje.

Novosadski kulturno – obrazovni krug, vaša omiljena škola

https://www.nskrug.org/

064 03 93 269/064 11 32 729

Pasterova 2/Narodnog fronta 2a

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *