{"id":67,"date":"2021-11-21T21:46:57","date_gmt":"2021-11-21T21:46:57","guid":{"rendered":"https:\/\/portal.nskrug.org\/?p=67"},"modified":"2021-12-21T21:29:06","modified_gmt":"2021-12-21T21:29:06","slug":"pitagora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/2021\/11\/21\/pitagora\/","title":{"rendered":"Pitagora"},"content":{"rendered":"\n<p>Pitagora je bio starogr\u010dki filozof i prvi istinski matemati\u010dar, a danas je njegovo ime jedno od najpoznatijih u istoriji matematike. Ve\u0107ina podataka o njemu se smatra nepouzdanim, jer su sakupljeni tek nakon njegove smrti.<\/p>\n\n\n\n<p>U ju\u017enoj Italiji, u gradu Krotonu (dana\u0161nja Crotona), osnovao je matemati\u010dku \u0161kolu sa strogim pravilima. \u0160kolu danas nazivamo Pitagorejskom \u0161kolom, a njegove sledbenike Pitagorejcima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pitagora je prou\u010davao svojstva prirodnih brojeva koja su i danas poznata, na primer: parni i neparni brojevi, savr\u0161eni brojevi itd.<\/p>\n\n\n\n<p>Po njegovom mi\u0161ljenju, svaki broj ima \u010dak i svoje osobine: mu\u0161ki i \u017eenski, savr\u0161en ili nepotpun, lep ili ru\u017ean. Postojao je i najbolji od svih brojeva \u2013 broj 10, kojeg su prepoznali kao zbir prva \u010detiri prirodna broja (1+2+3+4=10).<\/p>\n\n\n\n<h2><strong>Pitagorina teorema<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Pitagorina teorema je jedna od osnovnih i najzna\u010dajnijih matemati\u010dkih teorema:<\/p>\n\n\n\n<p>,,<strong>Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad katetama\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp; &nbsp;Dakle, da bismo mogli koristiti Pitagorinu teoremu potreban nam je pravougli trougao.<\/p>\n\n\n\n<p>Obrnuta Pitagorina teorema: Trougao kod kojeg je zbir kvadrata dve manje stranice jednak kvadratu tre\u0107e, najve\u0107e stranice, jeste pravougli trougao.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><a href=\"https:\/\/1.bp.blogspot.com\/-n1WcfAFegTg\/YVIn1dMb_rI\/AAAAAAAAD4g\/qxxS4amAaOEMtXGavWvSM7rWP3qJIn_kQCLcBGAsYHQ\/s388\/pitagora.png\"><img src=\"https:\/\/1.bp.blogspot.com\/-n1WcfAFegTg\/YVIn1dMb_rI\/AAAAAAAAD4g\/qxxS4amAaOEMtXGavWvSM7rWP3qJIn_kQCLcBGAsYHQ\/s320\/pitagora.png\" alt=\"\"\/><\/a><figcaption>Pitagora<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<h2><strong>Pitagorino drvo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Pitagorino drvo je ne\u0161to \u0161to nastaje prostom konstrukcijom kvadrata i trouglova. S obzirom na to da se&nbsp;na ovaj na\u010din \u010desto pokazuje Pitagorina teorema, otuda naziv Pitagorino drvo.<strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kroz nekoliko koraka objasni\u0107emo kako se mo\u017ee konstruisati Pitagorino drvo. Naime, uzmemo kvadrat \u010dija je stranica 1cm i krenemo da gradimo to drvo. Slede\u0107i korak jeste konstrukcija pravouglog trougla na vrhu kvadrata koji ima iste du\u017eine kateta, dok hipotenuzu predstavlja ta stranica po\u010detnog kvadrata. Onda se nad dobijenim trouglom konstrui\u0161u preostala dva kvadrata. Proces se dalje rekurzivno nastavlja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pitagora je bio starogr\u010dki filozof i prvi istinski matemati\u010dar, a danas je njegovo ime jedno od najpoznatijih u istoriji matematike. Ve\u0107ina podataka o njemu se smatra nepouzdanim, jer su sakupljeni tek nakon njegove smrti. U ju\u017enoj Italiji, u gradu Krotonu (dana\u0161nja Crotona), osnovao je matemati\u010dku \u0161kolu sa strogim pravilima. \u0160kolu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":69,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[10,5,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67"}],"collection":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=67"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":70,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67\/revisions\/70"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/69"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=67"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=67"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=67"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}