{"id":480,"date":"2023-02-23T21:10:27","date_gmt":"2023-02-23T21:10:27","guid":{"rendered":"https:\/\/portal.nskrug.org\/?p=480"},"modified":"2023-02-23T21:11:47","modified_gmt":"2023-02-23T21:11:47","slug":"kako-voleti-i-razumeti-hemiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/2023\/02\/23\/kako-voleti-i-razumeti-hemiju\/","title":{"rendered":"Kako voleti i razumeti hemiju?"},"content":{"rendered":"\n<p>Hemija je divna nauka, poku\u0161ava da zajedno sa ostalim prirodnim naukama objasni prirodu, da shvati kako ona funkcioni\u0161e. Bez obzira na svu divotu hemije, mla\u0111im uzrastima se \u010dini da je hemiju smislio neki zlobni \u010dika u dalekoj pro\u0161losti, da bi se oni mu\u010dili sada sa njom. To nije ni\u0161ta novo. Kada krenem iz li\u010dnog iskustva, i meni je hemija bila veoma apstraktna nauka kada sam je po\u010dela u\u010diti u osnovnoj \u0161koli. U svemu tome, veoma je bitan pristup nastavnika i na\u010din na koji se gradivo prezentuje. Ako se odabere pristup, takav da se hemija obja\u0161njava vezano za realne stvari iz \u017eivota postaje mnogo jednostavija za shvatanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Hemija je prakti\u010dna kao i teorijska nauka. Kao prakti\u010dna nauka puna je \u0161arenila, mirisa (miris vanilije, cimeta) kao i raznobojnih taloga. \u010cesto se koristi za dizajniranje proizvoda koje ljudi koriste za re\u0161avanje problema. Istra\u017eivanje hemije mo\u017ee biti \u010dista nauka koja nam poma\u017ee da shvatimo kako stvari rade, doprinose na\u0161em znanju i poma\u017eu nam da napravimo predvi\u0111anja o tome \u0161ta mo\u017ee da se dogodi. Hemija zauzima sredi\u0161nje mesto me\u0111u naukama. Ona se bavi molekulima, njihovom strukturom, osobinama i transformacijama, kao i principima na kojima se osobine molekula zasnivaju. Po\u0161to se moelekuli nalaze u osnovi materije, u naj\u0161irem smislu, a materija je jedan od vidova postojanja celog svemira, hemija je jedna od \u201ekosmi\u010dkih nauka\u201c. <\/p>\n\n\n\n<p>Zbog ove svoje sveobuhvatnosti, hemija se dodiruje i zna\u010dajno preklapa sa drugim prirodnim naukama. Tako ona ulazi u fiziku, geologiju i astronomiju, sa jedne strane, i u biologiju, fiziologiju i medicinu, sa druge strane. Na jednom kraju spektra hemijskih nauka, koji je orijentisan ka istra\u017eivanju atoma iz kojih su izgra\u0111eni molekuli, i subatomskih \u010destica iz kojih su izgra\u0111eni atomi, hemija je dala zna\u010dajne doprinose. Klasi\u010dan primer za sva vremena jeste osloba\u0111anje energije iz atoma. Nijedan drugi pojedina\u010dni doga\u0111aj u nauci nije imao tolike neposredne i dalekose\u017ene posledice kao \u0161to je to slu\u010daj sa atomskom energijom. Intelektualna dostignu\u0107a na drugom kraju spektra koji obuhvata hemijska nauka, imaju podjednako zna\u010dajne posledice. <\/p>\n\n\n\n<p>To su otkri\u0107a vezana za molekulske osnove \u017eivota gde je hemija uspela da prodre duboko u izuzetno slo\u017eene molekulske mehanizme biohemijskih procesa i transfera genetskih informacija u \u017eivim sistemima. Ona je nauka koja izu\u010dava i stvara hiljade i hiljade stvari koje nas okru\u017euju svaki dan.<\/p>\n\n\n\n<p>Za kraj \u0107emo navesti par zanimljivih \u010dinjenica iz sveta hemije koje do sada niste znali:<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Jedino slovo engleskog alfabeta koje se ne pojavljuje u Periodnom sistemu je slovo J<\/li><li>Limun u sebi sadr\u017ei ve\u0107u koli\u010dinu \u0161e\u0107era, nego \u0161to ga ima u crvenom vo\u0107u, npr. jagodama<\/li><li>Ljudsko telo sadr\u017ei dovoljno ugljenika da obezbedi grafita koliko je potrebno za 9000 olovaka<\/li><li>U telu odrasle osobe ima oko 250g soli (NaCl)<\/li><li>Iz 1t morske vode mo\u017ee se dobiti 7mg zlata <\/li><li>Povr\u0161ina Marsa je crvena zbog prisustva velike koli\u010dine oksida gvo\u017e\u0111a itd.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ako se posmatra hemija budu\u0107nosti te\u017ei se ka o\u010duvanju \u017eivotne sredine na vi\u0161e na\u010dina. Neki od na\u010dina su slede\u0107i: \u0161to manje plastike, recikliranje materijala, \u0161to vi\u0161e kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije, upotreba boljih, otpornijih, lak\u0161ih i prilagodljivijih materijala. O\u010duvanje \u017eivotne sredine je izuzetno bitno, jer \u017eelimo sa\u010duvati na\u0161u planetu i \u017eivot na njoj i ne dozvoliti da na\u0161 uticaj ostavi dugoro\u010dne negativne posledice na Zemlju.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Jana Pavlovi\u0107, nastavnica hemije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hemija je divna nauka, poku\u0161ava da zajedno sa ostalim prirodnim naukama objasni prirodu, da shvati kako ona funkcioni\u0161e. Bez obzira na svu divotu hemije, mla\u0111im uzrastima se \u010dini da je hemiju smislio neki zlobni \u010dika u dalekoj pro\u0161losti, da bi se oni mu\u010dili sada sa njom. To nije ni\u0161ta novo. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":479,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[8,5,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/480"}],"collection":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=480"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":482,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/480\/revisions\/482"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}