{"id":406,"date":"2022-10-17T17:04:56","date_gmt":"2022-10-17T17:04:56","guid":{"rendered":"https:\/\/portal.nskrug.org\/?p=406"},"modified":"2022-10-17T17:04:57","modified_gmt":"2022-10-17T17:04:57","slug":"knjizevni-rodovi-kamen-spoticanja-ucenika-osnovne-skole","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/2022\/10\/17\/knjizevni-rodovi-kamen-spoticanja-ucenika-osnovne-skole\/","title":{"rendered":"Knji\u017eevni rodovi \u2013 kamen spoticanja u\u010denika osnovne \u0161kole"},"content":{"rendered":"\n<p>Veliki dio \u010dasova srpskog jezika u osnovnoj \u0161koli posve\u0107en je knji\u017eevnosti, po\u010dev\u0161i jo\u0161 od prvog razreda. Sa knji\u017eevno\u0161\u0107u (a uglavnom ne i sa gramatikom) djeca \u0107e se nerijetko sresti i prije ulaska u zvani\u010dni sistem obrazovanja, putem slikovnica, pjesmica, pri\u010da za laku no\u0107, bajki, zagonetki, brojalica i svih drugih oblika literarnog izra\u017eavanja kojima budu izlo\u017eeni, odnosno onih koji budu u njihovoj neposrednoj okolini.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, u \u0161kolskoj praksi se vrlo \u010desto de\u0161ava da u\u010denici 8. razreda \u2013 dakle, na samom kraju osnovno\u0161kolskog obrazovanja \u2013 ne mogu da odrede neke osnovne knji\u017eevne kategorije pojedina\u010dnog djela. Tu je, prije svega, rije\u010d o knji\u017eevnom rodu, vrsti i podvrsti. Za\u0161to je to tako? \u010cini se da mladim \u010ditaocima pa\u017enju potpuno preuzme tema onoga \u0161to \u010ditaju, te se fokusiraju na fabulu i motive, ili ih prevari ono kako tekst na papiru izgleda, pa daju brzoplete odgovore. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to u ve\u0107ini slu\u010dajeva u\u010denici uspje\u0161no odrede jeste da li je neko djelo \u201epjesma\u201d ili \u201epri\u010da\u201d, uslovno re\u010deno. No za\u0161to to nije dovoljno? Pomenuta podjela je nastala pogledom na grafi\u010dki izgled teksta. Nama, pak, treba podjela koja \u0107e imati na umu sve reprezentativne osobine uklju\u010duju\u0107i pitanje autora, stila, tematike, oblika teksta, osje\u0107anja i svih drugih sastojaka koji \u010dine kompleksni kola\u010d pod nazivom knji\u017eevno djelo.<\/p>\n\n\n\n<p>Koja podjela nam je onda neophodna? Na prvom mjestu moramo imati na umu da je najva\u017enija podjela ona koja razlikuje usmenu (narodnu) i pisanu (autorsku, umjetni\u010dku) knji\u017eevnost. Istovremeno, jednako va\u017ena podjela jeste ona koja se ti\u010de knji\u017eevnih rodova u koje ubrajamo: liriku, epiku i dramu. Da bismo znali kog roda je odre\u0111eno knji\u017eevno djelo, moramo znati neka op\u0161ta obilje\u017eja koja izdvajaju svaki rod pojedina\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p>Lirika je knji\u017eevni rod koji se odlikuje subjektivno\u0161\u0107u, iskazivanjem osje\u0107anja, slikovito\u0161\u0107u izraza, melodi\u010dno\u0161\u0107u i ritmom. Ovaj rod naj\u010de\u0161\u0107e vezuje za poeziju, mada treba napomenuti da postoji i lirska proza (kao \u0161to je <em>Ex Ponto<\/em> Ive Andri\u0107a), a to je jedan od razloga zbog kojih nije dovoljno re\u0107i da je neko knji\u017eevno djelo samo pjesma. Jer postoji i epska pjesma.<\/p>\n\n\n\n<p>Epika, sa druge strane, predstavlja onaj knji\u017eevni rod koji se prepoznaje u djelima koja \u010dini odre\u0111ena naracija, opisivanje doga\u0111aja, pri\u010danje o junacima, duge epizode, ponavljanja i digresije. Ovaj rod naj\u010de\u0161\u0107e vezujemo za prozu, ali i tu moramo biti obazrivi i imati na umu epsku poeziju (npr. <em>Po\u010detak bune protiv dahija<\/em>), epove i spjevove (Njego\u0161ev <em>Gorski vijenac<\/em>) koji jesu poezija sa svim ovim gore navedenim karakteristikama.<\/p>\n\n\n\n<p>Drama, tre\u0107i knji\u017eevni rod, obuhvata ona djela koja u centru svog de\u0161avanja imaju neki sukob \u2013 izme\u0111u dva lica, izme\u0111u junaka i dru\u0161tva ili unutar samog junaka. U dramskim djelima nema opisivanja (izuzev didaskalija), ve\u0107 isklju\u010divo monolozi i dijalozi. Ova djela prepoznajemo upravo po tome \u0161to su napisana upravo u toj formi, \u010desto pomo\u0107u isticanja imena lica koje govori sa jasnom asocijacijom na scenario (Sofokle <em>Antigona<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p>Iz ove podjele izvla\u010dimo zaklju\u010dak da knji\u017eevnost uvijek posmatramo sa dvoje nao\u010dara \u2013 onim koje gledaju spolja, formu, oblik i grafi\u010dki izbor stvaraoca, ali i onim koje gledaju unutra, su\u0161tinsko, semanti\u010dko sredi\u0161te napisanog teksta.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada uspje\u0161no odredite knji\u017eevni rod, to je ve\u0107 pola posla. Ostaje vam da odredite knji\u017eevnu vrstu, ali to je ve\u0107 tema nekog drugog teksta. Nadamo se da smo ovim malim izletom u teoriju knji\u017eevnosti ako ne uklonili, a ono bar umanjili kamenje spoticanja koje mo\u017eete susresti pri odre\u0111ivanju knji\u017eevnog roda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veliki dio \u010dasova srpskog jezika u osnovnoj \u0161koli posve\u0107en je knji\u017eevnosti, po\u010dev\u0161i jo\u0161 od prvog razreda. Sa knji\u017eevno\u0161\u0107u (a uglavnom ne i sa gramatikom) djeca \u0107e se nerijetko sresti i prije ulaska u zvani\u010dni sistem obrazovanja, putem slikovnica, pjesmica, pri\u010da za laku no\u0107, bajki, zagonetki, brojalica i svih drugih oblika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":408,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,1,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406"}],"collection":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=406"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":407,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/406\/revisions\/407"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/408"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=406"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=406"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=406"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}