{"id":308,"date":"2022-04-05T10:49:04","date_gmt":"2022-04-05T10:49:04","guid":{"rendered":"https:\/\/portal.nskrug.org\/?p=308"},"modified":"2022-04-05T10:49:05","modified_gmt":"2022-04-05T10:49:05","slug":"mala-matura-najcesce-greske-iz-biologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/2022\/04\/05\/mala-matura-najcesce-greske-iz-biologije\/","title":{"rendered":"Mala matura &#8211; naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke iz biologije"},"content":{"rendered":"\n<p>Dragi \u0161kolarci, polako se bli\u017ei kraj va\u0161eg osmogodi\u0161njeg \u0161kolavanja, kruna tog kraja je izazov koji je pred vama, polaganje kombinovanog zavr\u0161nog ispita na kome vas o\u010dekuju pitanja iz biologije.<\/p>\n\n\n\n<p>Pa\u017eljivo \u010ditajte!<br>Molimo vas da pa\u017eljivo \u010ditajte zadatke, tokom i\u0161\u010ditavanja obratite pa\u017enju na postavku pitanja; da li se od vas tra\u017ei da zaokru\u017eite slovo\/slova, da obojite kru\u017ei\u0107\/kru\u017ei\u0107e, jer mo\u017eete zbog brzopletosti ostati bez poena na pitanjima na koja znate ta\u010dan odgovor.<\/p>\n\n\n\n<p>Zadaci iz biologije na kojima naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ite su iz \u0107elijskih deoba mitoze i mejoze, genetike i botanike. To su informacije koje su poznate, te vam se \u010dini da su lake, ali \u010desto na istim gre\u0161ite, stoga \u0107emo kroz primere s testova gre\u0161ke preduprediti.<\/p>\n\n\n\n<p>Botanika<\/p>\n\n\n\n<ol><li>Pore\u0111aj po redu odgovaraju\u0107e brojeve koji ozna\u010davaju pojedine stadijume u razmno\u017eavanju biljaka cvetnica.<br>1 \u2013 oplo\u0111enje; 2 \u2013 opra\u0161ivanje; 3 \u2013 cvetanje; 4 \u2013 formiranje ploda.<br>RE\u0160ENJE: 3-2-1-4<br>Zaklju\u010dujemo da se kod cvetnica proces opra\u0161ivanja i oplo\u0111enja odvija na i u cvetu, zbog toga je prvi proces cvetanje, zatim opra\u0161ivanje, oplo\u0111enje i na kraju stvaranje ploda koji nastaje od cveta.<\/li><\/ol>\n\n\n\n<ol start=\"2\"><li>Koji deo cveta sadr\u017ei polne \u0107elije?<br>a) tu\u010dak<br>b) krunica<br>v) cvetna lo\u017ea<br>g) cvetna dr\u0161ka<br>Tu\u010dak je deo \u017eenske biljke i u njemu se nalaze \u017eenske polne \u0107elije.<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Tako\u0111e, molim vas da pravite razliku izme\u0111u listopadnih i \u010detinarskih vrsta.<br>Kod listopadnih vrsta jasno se razlikuju svi delovi lista (lisna osnova, lisna dr\u0161ka i lisna plo\u010da).<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to znate listopadne vrste imaju jesenji listopad uzrokovan smanjenom fotosintezom.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0106elijske deobe<\/p>\n\n\n\n<p>Mitoza \u2013 dele se somatske (telesne) \u0107elije sa diploidnim brojem hromozoma, pri \u010demu se koli\u010dina DNK pravilno rasporedi novonastalim \u0107elijama. K\u0107erke \u0107elije dobijaju me\u0111usobno jednak broj hromozoma (obe su diploidne) i koli\u010dinu DNK, a istovremeno imaju i jednak broj hromozoma kao majka \u0107elija (2n) od koje su nastale.<\/p>\n\n\n\n<p>Mejoza je \u0107elijska deoba u kojoj se broj hromozoma u novonastalim \u0107elijama redukuje na polovinu u odnosu na majke \u0107elije. Mejozom se iz obi\u010dnih \u0107elija organizma stvaraju polne \u0107elije. S obzirom na to da se broj hromozoma u \u0107erkama \u0107elijama u odnosu na majku \u0107eliju smanjuje na pola, ova deoba se naziva i redukciona (lat. ,,reductio&#8221; = smanjenje). Redukcija broja hromozoma obavlja se u prvoj deobi, ozna\u010denoj kao mejoza 1, kada se majka \u0107elija (2n broj hromozoma) podeli na dve k\u0107erke \u0107elije (n broj hromozoma). U drugoj deobi, mejozi 2, se obe novonastale k\u0107erke \u0107elije (sa n brojem hromozoma) podele. Krajnji rezultat mejoze su 4 k\u0107erke \u0107elije koje imaju haploidan broj hromozoma i po osobinama se razlikuju od majke \u0107elije.<\/p>\n\n\n\n<p>Primeri zadataka<br>3. Zaokru\u017ei slovo ispred ta\u010dnog odgovora<\/p>\n\n\n\n<p>Osoba \u017eenskog pola ima dva X hromozoma.<br>a) Oba X hromozoma osoba je nasledila od jednog roditelja.<br>b) Oba X hromozoma osoba je nasledila od majke.<br>v) Oba X hromozoma osoba je nasledila od oca.<br>g) Osoba je jedan X hromozom nasledila od majke, a drugi od oca.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta\u010dan odgovor je poslednja tvrdnja. Osoba je jedan X hromozom nasledila od majke, a drugi od oca.<\/p>\n\n\n\n<p>4. Kojim od navedenih matemati\u010dkih izraza se mo\u017ee prikazati mehanizam nastanka zigota?<br>(Nepoznata \u201en&#8221; u izrazu predstavlja broj hromozoma.)<br>a) n + 2n = 3n<br>b) n + n = 2n<br>v) 2n \u2013 n = n<br>g) 3n \u2013 n = 2n<br>Ta\u010dan odgovor je pod b zato \u0161to je n broj hromozoma, odnosno n = 23, odnosno 23 + 23= 46 a to je 2n. Tako\u0111e, zaklju\u010dujemo da je zigot telesna \u0107elija i da ima 46 hromozoma.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo su neki od primera na kojima u\u010denici naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161e. Prilikom ponavljanja gradiva iz biologije va\u017eno je podjednaku pa\u017enju posvetiti svim oblastima i lekcijama, jer \u010dinjenica je da je u biologiji sve povezano i da bismo razumeli genetiku ili botaniku moramo razumeti i \u0107eliju.<\/p>\n\n\n\n<p>Do\u0111ite da zajedno stignemo do uspeha i ispunimo va\u0161e \u0161kolske \u017eelje.<\/p>\n\n\n\n<p>Novosadski kulturno-obrazovni krug<\/p>\n\n\n\n<p>Narodnog fronta 2a; Pasterova 2;<\/p>\n\n\n\n<p>064 03 93 269; 064 11 32 729<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.nskrug.org\/\">https:\/\/www.nskrug.org\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dragi \u0161kolarci, polako se bli\u017ei kraj va\u0161eg osmogodi\u0161njeg \u0161kolavanja, kruna tog kraja je izazov koji je pred vama, polaganje kombinovanog zavr\u0161nog ispita na kome vas o\u010dekuju pitanja iz biologije. Pa\u017eljivo \u010ditajte!Molimo vas da pa\u017eljivo \u010ditajte zadatke, tokom i\u0161\u010ditavanja obratite pa\u017enju na postavku pitanja; da li se od vas tra\u017ei da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":307,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,1,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308"}],"collection":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":309,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308\/revisions\/309"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}