{"id":302,"date":"2022-03-26T12:26:35","date_gmt":"2022-03-26T12:26:35","guid":{"rendered":"https:\/\/portal.nskrug.org\/?p=302"},"modified":"2022-03-26T12:26:37","modified_gmt":"2022-03-26T12:26:37","slug":"maja-vuckovic-imaju-li-zivotinje-svoja-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/2022\/03\/26\/maja-vuckovic-imaju-li-zivotinje-svoja-prava\/","title":{"rendered":"Maja Vu\u010dkovi\u0107: Imaju li \u017eivotinje svoja prava?"},"content":{"rendered":"\n<p>Prepoznati lepotu prirode koja nas okru\u017euje jeste dar. Iznad toga je njeno po\u0161tovanje. Jedna od retkih koja to \u010dini na dobar na\u010din jeste Maja Vu\u010dkovi\u0107, po struci master profesor filozofije i nastavnica za\u0161tite \u017eivotinja. Pored mnogih aktivnosti i raznovrsnih na\u010dina putem kojih se bori za navedena na\u010dela, Maja je izdala i knjigu eseja o pravima \u017eivotinja (<em>Dar Ethosa<\/em>). U nastavku u\u017eivamo u razgovoru sa njom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery columns-1 is-cropped\"><ul class=\"blocks-gallery-grid\"><li class=\"blocks-gallery-item\"><figure><img loading=\"lazy\" width=\"956\" height=\"704\" src=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/1648293888260-1.jpg\" alt=\"\" data-id=\"303\" data-full-url=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/1648293888260-1.jpg\" data-link=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/?attachment_id=303\" class=\"wp-image-303\" srcset=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/1648293888260-1.jpg 956w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/1648293888260-1-300x221.jpg 300w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/1648293888260-1-768x566.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 956px) 100vw, 956px\" \/><\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n<ul><li><strong>\u010cime se bavite? Ka\u017eite nam ne\u0161to vi\u0161e o sebi.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Prava \u017eivotinja su moja stalna filozofska preokupacija. Osim \u0161to promi\u0161ljam i bele\u017eim o tome, to ujedno \u017eivim kao filozof prakti\u010dar, odnosno poku\u0161avam da ideje za koje se zala\u017eem integri\u0161em u sve \u0161to radim. Aktiviskinja sam za prava \u017eivotinja i \u010dlanica nekoliko organizacija putem kojih u\u010destvujem u edukaciji javnosti o tretmanu \u017eivotinja i \u0161irim jasnu vegansku poruku. Proteklu deceniju sam provela u novosadskim \u0161kolama gde sam podu\u010davala za\u0161titu \u017eivotinja i \u017eivotne sredine u okvu predmeta \u010cuvari prirode, bila sam predava\u010d o pravima \u017eivotinja na skupovima razli\u010ditih tematika i objaviljivala tekstove o tome. U ve\u010dernjim satima dr\u017eim \u010dasove joge u okviru kojih tako\u0111e govorim o eti\u010dkom principu nenasilja u \u0161irem smislu, poznatom pod imenom <em>ahimsa<\/em>, kako se moja \u0161kola joge i zove.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, bavim se pitanjima prava i za\u0161tite \u017eivotinja i \u017eivotne sredine iz ugla kriti\u010dke teorije, dubinske ekologije i bioetike, i to na prijem\u010div na\u010din, gra\u0111enjem mostova izme\u0111u akademske i aktivisti\u010dke zajednice. Sav moj rad se kre\u0107e u pravcu integracije teorijskog promi\u0161ljanja u prakti\u010dno delovanje. Najpre skre\u0107em pa\u017enju na na\u010dine propitivanja postoje\u0107ih stavova, uvre\u017eenog mi\u0161ljenja i nau\u010denog pona\u0161anja, a zatim ukazujem na zna\u010daj zauzimanja podobnog na\u010dina delovanja kojim se dolazi do napretka i razvoja pojedinaca samih i dru\u0161tva u celini.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Majo, kako ste do\u0161lo do onoga \u0161to sada sledite? Kako ste se prona\u0161li?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kada se setim svog detinjstva, istovremeno se setim ku\u0107nih ljubimaca kojima sam gotovo uvek bila okru\u017eena. U srednjoj \u0161koli sam sa sestrom udomila kujicu, koja je imala svega nekoliko sati kada je prona\u0111ena, zbog \u010dega su veterinari smatrali da ne\u0107e pre\u017eiveti. Roditelji isprva nisu bili za to da je zadr\u017eimo, ali smo se svi ubrzo vezali za nju, tako da je kod nas \u017eivela petnaest godina i do\u017eivela duboku starost. To iskustvo uz promi\u0161ljanja opravdanosti dr\u017eanja \u017eivotinja, nagnali su me na u\u010destalo razmi\u0161ljanje o tome da li je ispravno da neke vrste \u017eivotinja tretiramo na taj na\u010din, to jest kao \u010dlanove porodice, a druge da koristimo za ishranu, eksperimentisanje, odevanje i ostalo. Sve \u010de\u0161\u0107e sam se i u literaturi sretala sa tim pitanjima, a kako sam zalazila u izu\u010davanje indijske filozofije i joge, nailazala sam na razloge zbog kojih su vegetarijanstvo i veganstvo po\u017eeljni, kako zbog zdravlja, tako i zbog duhovnog napretka, o\u010duvanja \u017eivotne sredine i pre svega po\u0161tovanja eti\u010dkih principa koji su me u to vreme najvi\u0161e zanimali. Prestala sam da jedem meso, nakon nekog vremena izbacila sam iz upotrebe i jaja, nisam \u017eelela da nosim ko\u017eu i krzno, i tome sli\u010dno. Nakon dugog niza godina vegetarijanstva pre\u0161la sam na veganstvo. Pridru\u017eila sam se dru\u0161tvima za za\u0161titu \u017eivotinja i u\u010destvovala u osnivanju udru\u017eenja koja promovi\u0161u prava \u017eivotinja u punom smislu.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Kako ste do\u0161li na ideju da napi\u0161ete knjigu o pravima \u017eivotinja?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Glavni razlog je taj \u0161to kod nas nije bilo dovoljno literature tog tipa, naro\u010dito od strane doma\u0107ih autora. Kada god sam pisala o tome ili pripremala predavanje, pozivala sam se na strane teoreti\u010dare. Dobar deo njihovih spisa nije preveden i publikovan ovde.&nbsp; &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, sama tema je dosta skrajnuta u javnom diskursu jer se prava \u017eivotinja obi\u010dno odnose na pozitivna prava, odnosno na zakonsku regulativu na\u010dina iskori\u0161\u0107avanja \u017eivotinja, a ne na po\u0161tovanje prirodnih prava \u017eivotinja me\u0111u kojima su pravo na \u017eivot i slobodu, koja su uro\u0111ena i koja se nalaze iznad dr\u017eavnih zakona i pravnih normi. \u017delela sam da to rasvetlim, ali i da obelodanim neka svoja iskustva i spoznaje koje su u vezi sa tom problematikom. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Koliko dugo ste na njoj radili?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>S obzirom na to da su u pitanju eseji koji su pisani za potrebe u\u010destvovanja na kongresima za za\u0161titu \u017eivotinja, seminarima o pravima \u017eivotinja, manifestacijama koje se ti\u010du zdrave ishrane i tribinama sli\u010dnih tematika na kojima sam u\u010destvovala poslednjih desetak godina, trebalo je isto toliko vremena da pro\u0111e kako bi se rukopisi sakupili u odre\u0111enom broju.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo uobli\u010davanje i finalizovanje knjige je trajalo svega nekoliko meseci, koliko je bilo potrebno da se uradi redaktura tekstova, prelom knjige i ostalo potrebno za njeno objavljivanje.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>S obzirom na to da ima druga\u010diju tematiku, da li ste pomalo strepeli kakva \u0107e biti reakcija okoline?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ne \u0161to se ti\u010de osoba iz bli\u017ee okoline, jer su one upu\u0107ene u ono \u010dime se bavim i o \u010demu pi\u0161em. \u0160to se reakcija iz \u0161ireg okru\u017eenja ti\u010de, donekle jesam. Pretpostavljala sam da \u0107e knjigu \u010ditati uglavnom oni koji se bave bioetikom i filozofijom ili kolege aktivisti za prava \u017eivotinja, a da \u0107e drugima biti nedovoljno dopadljiva, budu\u0107i da tematski ne spada u popularnu literaturu, ali se ispostavilo da ima daleko \u0161iru \u010ditala\u010dku publiku. \u0160to me veoma raduje.<\/p>\n\n\n\n<p>De\u0161avalo se da me kontaktiraju osobe koje ne poznajem i podele svoje iskustvo sa mnom nakon \u0161to su knjigu pro\u010ditali, svoje pomisli, nedoumice, stavove&#8230; Neki su koristili knjigu za pro\u0161irenje svojih uvida ili analizu postoje\u0107ih, drugi za li\u010dnu transformaciju ili informisanje. Ima i onih kojima je knjiga bila pomo\u0107no sredstvo za istra\u017eiva\u010dki rad i referenca pri pisanju stru\u010dnih ili diplomskih\/master radova, a na preporuku mojih biv\u0161ih profesora, \u0161to mi pru\u017ea posebnu satisfakciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to, \u010de\u0161\u0107e me zovu novinari koji \u017eele da pi\u0161u o pravima \u017eivotinja ili bi hteli da gostujem u nekoj emisiji i govorim o tome. To se de\u0161ava daleko \u010de\u0161\u0107e nego ranije, pre obajvljivanja knjige, kada sam prevashodno ja njih kontaktirala tim povodom uo\u010di doga\u0111aja koje sam organizovala. Tako da je i to izvesni pokazatelj popularnosti knjige i donekle same teme.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Sada je to jedno veoma popularno \u0161tivo. <\/strong><strong>Kakvi su bili komentari kada je knjiga tek iza\u0161la iz \u0161tampe?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Dosad su sve reakcije na knjigu bile pozitivne. I \u0161to se ti\u010de sadr\u017eaja i \u0161to se ti\u010de forme. Mnogima se dopalo \u0161to je u vidu zbirke eseja, jer se eseji mogu \u010ditati zasebno, bez odre\u0111enog redosleda. De\u0161avalo se da neke osobe privu\u010de slika na koricama, kao \u0161to sam primetila na nedavno odr\u017eanom Me\u0111unarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu, a kada knjigu uzmu u ruke i pro\u010ditaju prikaz na pole\u0111ini, po\u017eele da je pro\u010ditaju u celosti. \u0160to se sadr\u017eaja ti\u010de, obi\u010dno sam dobijala komentare da sam hrabra jer sve to iznosim, kako statisti\u010dke \u010dinjenice koje nisu ohrabruju\u0107e, tako i izvesne li\u010dne stavove. Ve\u0107ini se dopada \u0161to krutu filozofsku formu mestimi\u010dno menja pisanje u vidu svedo\u010denja ili uputstava i \u0161to mogu da pro\u010ditaju de\u010dije izjave o odnosu \u010dovek-\u017eivotinja iz radova mojih biv\u0161ih u\u010denika. Pojedine osobe su pohvalile to \u0161to sam prilo\u017eila aktuelni Zakon o dobrobiti \u017eivotinja Republike Srbije i internet adrese udru\u017eenja za prava \u017eivotinja, a uz to nabrojala veganske brendove i ustanove koje se bave bioetikom, jer im je to koristilo u razne svrhe. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Pored pozitivne, uvek postoji i negativna kritika. Kako se nosite sa njom?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to je pozitivna kritika po\u017eeljna jer motivi\u0161e i opravdava, negativna podsti\u010de na samokorekciju, rast i razvoj, pa je podjednako dobrodo\u0161la. Tako da se sa takvom dobro nosim. Moram priznati da je veoma malo takvih, negativnih kritika, \u0161to se ove knjige ti\u010de, a one se odnose na formu pojedinih eseja koji su pisani u vidu stru\u010dnih radova i ,,starinski\u201d stil fusnota, na \u0161ta su navikli uglavnom oni koji su u akademskih vodama. Vi\u0161e su mi upu\u0107ivane sugestije, zarad dodatnog pro\u0161irenja teorija koje propitujem, \u0161to mi je dalo povoda da se time ubudu\u0107e vi\u0161e pozabavim.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>\u0160ta poru\u010dujete knjigom <em>Dar Ethosa<\/em>?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Pre svega, poku\u0161ala sam da uka\u017eem na zna\u010daj prevladavanja moralnog, duhovnog, socijalnog i ekolo\u0161kog dualizma izme\u0111u ljudi i \u017eivotinja, bioeti\u010dkom terminologijom re\u010deno izme\u0111u ljudskih i neljudskih \u017eivotinja, te va\u017enost priznavanja \u017eivotinja kao osoba. Prikazala sam na delimi\u010dno pitak na\u010din analogiju izme\u0111u abolicionizma u 19. veku i novog abolicionizma 21. veka koji nastoji da oslobodi neljude iz ropstva i ideologije ljudske nadmo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz teorijski i prakti\u010dan rad, pa tako i pisani, poku\u0161avam da uka\u017eem na vezu izme\u0111u prava \u017eivotinja i prava ljudi, odnosno potencijal oslobo\u0111enja \u017eivotinja generalno. Sama tema je od izuzetne va\u017enosti jer bavljenje njom dubinski uti\u010de na svet koji nas okru\u017euje. Ako napravimo zaokret od antropocentrizma ka ekocentrizmu i biocentrizmu, nastupa ne samo izmena u na\u010dinu razmi\u0161ljanja, ve\u0107 i delovanja, \u0161to ima direktni uticaj na \u017eivotnu sredinu, kako neposrednu tako i \u0161iru, odnosno ima implikacije na sve oko nas pa i nas same. Dakle, oslobo\u0111enje \u017eivotinja istovremeno predstavlja oslobo\u0111enje ljudi.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Da li znate za primere koji su promenili svoj stav prema \u017eivotinjama i prirodi nakon \u010ditanja?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Da. Ve\u0107 tokom prve promocije knjige u Novom Sadu i diskusije koja je usledila bilo je reakcija koje su upu\u0107ivale na to da mo\u017ee do\u0107i do konverzije onih koji su u tome u\u010destvovali, \u0161to se do slede\u0107e promocije, od svega nekoliko meseci, i potvrdilo. Jedni su prestali da konzumiraju meso, drugi su izbacili iz upotrebe gotovo sve \u017eivotinjske produkte, tre\u0107i su po\u010deli vi\u0161e da se interesuju za pitanja prava \u017eivotinja u kontekstu zdravstvenih dobrobiti i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cak su i poznanici, koji nisu iz ove bran\u0161e i sli\u010dnih prehrambenih navika mojima, imali potrebu da me obaveste o tome kako su smanjili upotrebu \u017eivotinjskih proizvoda, kupili neke proizvode od ekolo\u0161ke ko\u017ee i tome sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Voleli bismo da znamo da li sada radite na nekoj novoj knjizi.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Upravo je finalizovana koautorska knjiza o fizikalnim procedurama, koja ove godine treba da iza\u0111e iz \u0161tampe. Iako sam u njoj pisala prete\u017eno o tradicionalnom pogledu na blagostanje iz ugla ajurvede i joge, nije izostalo pominjanje zna\u010daja za\u0161tite zdravlja putem usvajanja odre\u0111enog \u017eivotnog stila i isto takvog odnosa prema \u017eivotnoj sredini, jer taj holisti\u010dki pristup \u017eivotu jeste ono \u0161to joga zagovara.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pored toga, ve\u0107 dugo radim na knjizi <em>Dah empatije<\/em>, koju sam po\u010dela da pi\u0161em u vreme nastajanja eseja iz aktuelne knjige. Privodi se kraju pa se nadam da \u0107u je uskoro objaviti. U pitanju je, tako\u0111e, knjiga o filozofiji \u017eivotinjskih prava koja ima prili\u010dno druga\u010diju formu i teme koje nisu uklju\u010dene u ono o \u010demu sam dosad pisala, a mo\u017ee biti zna\u010dajna onima koji se interesuju za sintezu novih kriti\u010dkih studija o \u017eivotinjama i promena zakonodavstava u kontekstu trenutnih globalnih izazova.<\/p>\n\n\n\n<ul><li><strong>Kako ste zadovoljni saradnjom sa izdava\u010dkom ku\u0107om <em>Novosadski kulturno-obrazovni krug<\/em>?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Svakako bih je preporu\u010dila. Naro\u010dito mladim autorima koji nisu upu\u0107eni u izdava\u0161tvo i korake objavljivanja autorskog dela jer postoji mogu\u0107nost da <em>Novosadski kulturno-obrazovni krug<\/em> uradi mnogo toga neophodnog, kao \u0161to je prelom, lektura i korektura i \u0161to\u0161ta drugo. Sve zavisi od toga \u0161ta kome treba i koliko \u017eeli da postigne sam ili u saradnji sa ovako jednom mladom, a uveliko uglednom izdava\u010dkom ku\u0107om koja je za relativno kratko vreme objavila niz naslova.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.nskrug.org\/\">https:\/\/www.nskrug.org\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prepoznati lepotu prirode koja nas okru\u017euje jeste dar. Iznad toga je njeno po\u0161tovanje. Jedna od retkih koja to \u010dini na dobar na\u010din jeste Maja Vu\u010dkovi\u0107, po struci master profesor filozofije i nastavnica za\u0161tite \u017eivotinja. Pored mnogih aktivnosti i raznovrsnih na\u010dina putem kojih se bori za navedena na\u010dela, Maja je izdala [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1,3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302"}],"collection":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":305,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302\/revisions\/305"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}