{"id":279,"date":"2022-03-02T12:54:10","date_gmt":"2022-03-02T12:54:10","guid":{"rendered":"https:\/\/portal.nskrug.org\/?p=279"},"modified":"2022-03-02T12:54:13","modified_gmt":"2022-03-02T12:54:13","slug":"mala-matura-najcesce-greske-iz-hemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/2022\/03\/02\/mala-matura-najcesce-greske-iz-hemije\/","title":{"rendered":"Mala matura &#8211; naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke iz hemije"},"content":{"rendered":"\n<p>Budu\u0107i da se hemija nalazi u sklopu kombinovanog testa pri polaganju prijemnog ispita za upis u srednju \u0161kolu, u ovom tekstu \u0107e biti re\u010di o naj\u010de\u0161\u0107im gre\u0161kama koje u\u010denici prave prilikom navedenog polaganja.<\/p>\n\n\n\n<p>1. Jedna od gre\u0161aka koju \u0111aci \u010desto prave u vezi je sa razlikovanjem fizi\u010dkih osobina i promena od hemijskih. <strong>Fizi\u010dke osobine<\/strong> su osobine koje uo\u010davamo \u010dulima ili merimo instrumentima: boja, ukus, miris, agregatno stanje, ta\u010dka topljenja, ta\u010dka klju\u010danja, rastvorljivost, gustina, magneti\u010dnost, kristalna struktura itd.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hemijske osobine<\/strong> su osobine koje odre\u0111ujemo pri u\u010destvovanju neke supstance u hemijskoj reakciji sa drugim supstancama: reaktivnost supstance sa kiselinama, bazama, solima, zapaljivost, oksidacija, korozija i dr. Promene mogu dovesti do promene fizi\u010dkih osobina (oblika, agregatnog stanja itd.), ali mogu dovesti i do stvaranja novih supstanci. Hemijska promena je promena pri kojoj od jedne ili vi\u0161e \u010distih supstanci nastaju nove \u010diste supstance. Drugi naziv za hemijsku promenu je hemijska reakcija ili hemijski procesi. Svaku hemijsku promenu mo\u017eemo skra\u0107eno predstaviti hemijskom jedna\u010dinom. Pored toga, mora imati hemijske reaktante i hemijske proizvode.<\/p>\n\n\n\n<p>Primeri <strong>fizi\u010dkih<\/strong> promena:<\/p>\n\n\n\n<p>a) usitnjavanje kristalnog \u0161e\u0107era \u2013 menja se oblik \u0161e\u0107era;<\/p>\n\n\n\n<p>b) rastvaranje \u0161e\u0107era \u2013 menja se agregatno stanje;<\/p>\n\n\n\n<p>v) savijanje bakarne \u017eice \u2013 menja se oblik;<\/p>\n\n\n\n<p>g) se\u010denje jabuke \u2013 menja se oblik.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery columns-1 is-cropped\"><ul class=\"blocks-gallery-grid\"><li class=\"blocks-gallery-item\"><figure><img loading=\"lazy\" width=\"700\" height=\"352\" src=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/jabuke-700x352-1.jpg\" alt=\"\" data-id=\"280\" data-full-url=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/jabuke-700x352-1.jpg\" data-link=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/?attachment_id=280\" class=\"wp-image-280\" srcset=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/jabuke-700x352-1.jpg 700w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/jabuke-700x352-1-300x151.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 700px) 100vw, 700px\" \/><\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n<p>Primeri <strong>hemijskih<\/strong> promena:<\/p>\n\n\n\n<p>a) gorenje sve\u0107e \u2013 nastaje nova supstanca u gasovitom agregatnom stanju;<\/p>\n\n\n\n<p>b) reakcija mleka i sir\u0107eta \u2013 nastaje sir;<\/p>\n\n\n\n<p>v) reakcija jabuke sa kiseonikom iz vazduha;<\/p>\n\n\n\n<p>g) kuvanje jaja.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery columns-1 is-cropped\"><ul class=\"blocks-gallery-grid\"><li class=\"blocks-gallery-item\"><figure><img loading=\"lazy\" width=\"1000\" height=\"596\" src=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/675d28c04794e3c683f4419536c4c15f_XL.jpg\" alt=\"\" data-id=\"282\" data-full-url=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/675d28c04794e3c683f4419536c4c15f_XL.jpg\" data-link=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/?attachment_id=282\" class=\"wp-image-282\" srcset=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/675d28c04794e3c683f4419536c4c15f_XL.jpg 1000w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/675d28c04794e3c683f4419536c4c15f_XL-300x179.jpg 300w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/675d28c04794e3c683f4419536c4c15f_XL-768x458.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n<p>2. Tako\u0111e, u\u010denici \u010desto me\u0161aju pojam <strong>\u010diste supstance <\/strong>i<strong> sme\u0161e<\/strong>. Na primer, ekser je od gvo\u017e\u0111a, kocka \u0161e\u0107era se sastoji od kristala hemijskog jedinjenja koje se naziva saharoza, folija je veoma tanak list metalnog aluminijuma. Gvo\u017e\u0111e, saharoza i aluminijum predstavljaju \u010diste supstance. Dok se, recimo, limunada sastoji od vode, \u0161e\u0107era i razli\u010ditih supstanci koje se nalaze u limunovom soku, a koje mu daju kiseo ukus i karakteristi\u010dnu boju. Deterd\u017eent za pranje su\u0111a sadr\u017ei vodu, supstancu koja pere masno\u0107e, zatim supstance koje daju boju i miris. Limunada i deterd\u017eent su sme\u0161e \u010distih supstanci.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010ciste supstance<\/strong> se sastoje samo od jedne vrste prostih ili slo\u017eenih \u010destica. Ne sadr\u017ee tragove drugih supstanci. To su supstance koje se fizi\u010dkim postupkom ne mogu razdvojiti na sastojke. Ve\u0107ina fizi\u010dkih tela i materijala sa kojima se sre\u0107emo nisu \u010diste supstance, ve\u0107 se sastoje od dve ili vi\u0161e \u010distih supstanci. Skup dve ili vi\u0161e \u010distih supstanci koje nisu hemijski sjedinjene predstavljaju sme\u0161u.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Primeri sme\u0161a:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 U sastav vazduha ulaze gasovi azot, kiseonik, ugljen-dioksid, vodena para i drugi gasovi, ali i \u010dvrste \u010destice.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Morska voda je te\u010dnost u kojoj se nalaze razne soli. U njoj ima \u010dak i zlata.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Mineralna voda je te\u010dnost koju \u010dine voda, razli\u010dite mineralne supstance i<\/p>\n\n\n\n<p>gasovi.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 U \u010dokoladi preovla\u0111uju \u0161e\u0107er, \u010dvrste supstance iz kakao praha i kakao mast.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery columns-1 is-cropped\"><ul class=\"blocks-gallery-grid\"><li class=\"blocks-gallery-item\"><figure><img loading=\"lazy\" width=\"940\" height=\"529\" src=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/cokolada.jpeg\" alt=\"\" data-id=\"283\" data-full-url=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/cokolada.jpeg\" data-link=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/?attachment_id=283\" class=\"wp-image-283\" srcset=\"https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/cokolada.jpeg 940w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/cokolada-300x169.jpeg 300w, https:\/\/portal.nskrug.org\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/cokolada-768x432.jpeg 768w\" sizes=\"(max-width: 940px) 100vw, 940px\" \/><\/figure><\/li><\/ul><\/figure>\n\n\n\n<p>3. Idu\u0107i pojam koji \u0107emo pojasniti su <strong>kovalentna<\/strong> i <strong>jonska<\/strong> veza. Jako je bitno sa razumevanjem nau\u010diti razliku izme\u0111u navedena dva tipa hemijskih veza kao i razliku izme\u0111u kovalentne nepolarne i kovalentne polarne veze.<\/p>\n\n\n\n<p>Atomi svih hemijskih elemenata, osim atoma plemenitih gasova, jedine se sa istim ili razli\u010ditim atomima, pri \u010demu nastaju molekuli ili joni. Izme\u0111u atoma u molekulu ili izme\u0111u jona uspostavljaju se hemijske veze koje ih dr\u017ee na okupu.<\/p>\n\n\n\n<p>Razlikujemo dve vrste <strong>hemijske veze<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p>1) veza izme\u0111u atoma koja nastaje gra\u0111enjem zajedni\u010dkih elektronskih parova naziva se kovalentna veza;<\/p>\n\n\n\n<p>2) veza koja se uspostavlja privla\u010denjem izme\u0111u pozitivnih i negativnih jona naziva se jonska veza.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to smo ranije naveli, postoje dva tipa kovalentne veze: nepolarna i polarna. Na primer: u molekulu kiseonika oba elektronska para se nalaze ta\u010dno na sredini rastojanja izme\u0111u dva kiseonikova atoma. Ovakav tip veze naziva se nepolarna kovalentna veza i ona se gradi izme\u0111u atoma istog nemetala, odnosno izme\u0111u atoma jednake elektronegativnosti (H2, O2, N2, F2, Cl2, Br2, I2, P4, S8).<\/p>\n\n\n\n<p>U molekulu hlorovodonika postoje dva elektri\u010dna pola: pozitivni i negativni. Takve molekule nazivamo dipoli, a kovalentna veza u njima naziva se polarna kovalentna veza.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona se gradi izme\u0111u atoma razli\u010ditih nemetala, to jest atoma nemetala razli\u010dite elektronegativnosti (HCl, H2O, NH3, CH4 itd).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Joni<\/strong> su pozitivno ili negativno naelektrisane \u010destice koje nastaju od atoma otpu\u0161tanjem ili primanjem elektrona. Pozitivno naelektrisani joni nazivaju se katjoni, a negativno naelektrisani joni nazivaju se anjoni. Elektrostati\u010dko privla\u010denje izme\u0111u suprotno naelektrisanih jona naziva se jonska veza.<\/p>\n\n\n\n<p>Jonska veza se gradi izme\u0111u jona hemijskih elemenata \u010dije se elektronegativnosti veoma razlikuju. Najve\u0107a razlika u elektronegativnosti postoji izme\u0111u metala 1. grupe (alkalnih metala) i nemetala 17. grupe (halogenih elemenata). Niske vrednosti elektronegativnosti imaju i zemnoalkalni metali (elementi 2. grupe), a visoke koeficijente elektronegativnosti imaju i elementi 16. grupe. Zato jonska veza nastaje u reakciji metala sa nemetalima (NaCl, MgCl2, KI, NaNO3 itd).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hemija<\/strong> je nauka koja iziskuje razumevanje i u\u010denje. Predstavlja novu oblast sa kojom se u\u010denici sre\u0107u u sedmom razredu. Va\u017eno je u\u010diti je redovno i iskoristiti svaku priliku da nau\u010deno primenimo u svakodnevnom \u017eivotu kako bismo je zaista razumeli. Ako \u017eelite da idete sa sigurnim znanjem na prijemni ispit, imate nekih pitanja, voleli biste da diskutujemo o hemiji ili vr\u0161imo eksperimente na radionicama, javite se na slede\u0107i broj:<\/p>\n\n\n\n<p>064 03 93 269.<\/p>\n\n\n\n<p>Pasterova 2<\/p>\n\n\n\n<p>Narodnog fronta 2a<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.nskrug.org\/\">https:\/\/www.nskrug.org\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery columns-0 is-cropped\"><ul class=\"blocks-gallery-grid\"><\/ul><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Budu\u0107i da se hemija nalazi u sklopu kombinovanog testa pri polaganju prijemnog ispita za upis u srednju \u0161kolu, u ovom tekstu \u0107e biti re\u010di o naj\u010de\u0161\u0107im gre\u0161kama koje u\u010denici prave prilikom navedenog polaganja. 1. Jedna od gre\u0161aka koju \u0111aci \u010desto prave u vezi je sa razlikovanjem fizi\u010dkih osobina i promena [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":278,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[8,5,4],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279"}],"collection":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=279"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":284,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/279\/revisions\/284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/portal.nskrug.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}